Koliko dugo uzimati vitamin D i kako

Bezbrojna znanstvena istraživanja sada su dokazala da je vitamin D neophodan nutrijent za zdravlje. Ipak, još uvijek postoje nedoumice oko potrebe uzimanja dodatka, deblja li se od njega ili povećava kolesterol, te oko točnih doza. O tome smo razgovarali s profesorom Andreom Giustinom, voditeljem Endokrinološke jedinice bolnice IRCCS San Raffaele i redovnim profesorom na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele.

Kada trebate dodatak vitamina D

Integraciju ne bi trebalo poduzeti bez prethodnog utvrđivanja da postoji stvarni nedostatak.U stvarnosti, vitamin D je pravi hormon i kao i svi drugi hormoni mora se nadoknaditi kada nedostaje. Dovoljno je uzeti krvni test i doza je jasno izražena. «Općenito zbog nedovoljnog izlaganja suncu ili zbog patologija (na primjer celijakija) ili popratnih terapija (kortizon). Kod nas je nedostatak ovog vitamina posebno raširen, kao iu drugim mediteranskim zemljama poput Španjolske i Grčke, za razliku od onih mnogo manje sunčane sjeverne Europe (skandinavski paradoks) gdje se hrana obogaćuje vitaminom D. Kod nas štoviše, došlo je do postupne, ali progresivne promjene u načinu života koji se sve više koristi u zatvorenim prostorima (ekstremno zbog karantene). Neizbježno je da smo postupno iscrpili ovaj hormon tako važan za naše kosti, ali također s višestrukim korisnim izvanskeletnim učincima poput onih na mišiće», objašnjava profesor Andrea Giustina.

Kako odabrati pravi dodatak prehrani

«Zapravo, različiti oblici vitamina D na tržištu odražavaju različite oblike ovog vitamina prisutnog u našem tijelu:kolekalciferolje neaktivni oblik vitamina D koji proizvodi koža kao odgovor na sunčevu svjetlost.Kolekalciferol se mora transformirati u kalcifediol u jetri, a potom u kalcitriol u bubrezima. Samo ovaj posljednji je biološki aktivan oblik vitamina D. Najčešće korišteni oblik je kolekalciferol koji je ujedno i najfiziološkiji, jer je identičan onom koji proizvodimo nakon izlaganja suncu.

Osim reproduktivne fiziologije, prednost ovog oblika vitamina D je gotovo uvijek izbjegavanje mogućih predoziranja jer tijelo samo odlučuje koliko će tvari metabolizirati u aktivni vitamin D prema vlastitim potrebama. Jasno je da je kod osoba s insuficijencijom jetre kalcifediol indiciraniji jer tijelo nije u stanju metabolizirati kolekalciferol. Naposljetku, kalcitriol je najmanje korišten oblik budući da je trenutno najaktivniji i stoga je izložen najvećem riziku od mogućeg predoziranja, čak i ako ga je u nekim stanjima kao što je hipoparatireoza ili bubrežna insuficijencija potrebno koristiti», objašnjava profesor Andrea Giustina.

Koliko dugo uzimati vitamin D?

Vitamin se mora uzimati kontinuirano ako postoji nedostatak. Osim ako nema značajnih promjena u uvjetima koji su uzrokovali ovaj hormonalni nedostatak (primjerice slabo izlaganje suncu), čak i ako se normalna razina vitamina D postigne suplementacijom, obustava istog neizbježno ponovno dovodi do stanja nedostatka.

Bolje ujutro ili navečer?

Vitamin D treba uzimati tijekom ili neposredno nakon glavnog obroka ili u svakom slučaju nakon obroka (ako npr. pacijentu više odgovara da ujutro uzima mnoge druge lijekove, može uzeti i nakon doručka) jer zahtijeva određenu prisutnost masti u crijevima kako bi se učinkovito apsorbirao.

Koliko vitamina D dnevno?

«Općenito preporučena doza vitamina D je 800-1000 internacionalnih jedinica dnevno jer odražava tjelesnu potrebu za tim hormonom.Najučinkovitijim se smatra dnevni unos. Međutim, budući da se često radi o dugotrajnoj suplementaciji, moguće je odlučiti se za tjedni ili mjesečni režim primjene koji može biti prikladniji za pacijenta», objašnjava profesor Andrea Giustina.

Posebni slučajevi: pretilost i terapije kortizonom

«Kod bolesnika, primjerice s pretilošću ili terapijom kortizonom, često je potrebno primijeniti veće doze vitamina kako bi se vrijednosti hormona vratile u normalu. Endokrinolog je taj koji morate uvijek predložiti recept i dozu suplementa, nikada to ne činite sami», upozorava stručnjak.

Deblja li vas vitamin D?

«Ne. Baš suprotno! Pretile osobe imaju niže razine vitamina nego osobe normalne težine. Naša studija nedavno objavljena u časopisu The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism pokazala je kako su pretile osobe s niskom razinom vitamina bile najviše izložene riziku od teške bolesti COVID-19.Nadalje, suplementacija ovim vitaminom može imati blagotvorne učinke kod pretilih smanjivanjem sistemskog upalnog stanja niskog stupnja koje karakterizira te pacijente, a prema nekim studijama, uz prehranu i tjelesnu aktivnost, može pridonijeti i gubitku težine rebalansom odnos između mišićne mase i masne mase" .

Kako to utječe na kolesterol?

«Ovaj vitamin je zapravo steroidni hormon, što znači da se sintetizira iz kolesterola. Međutim, to nema negativan učinak na organizam. Između ostalog, nekoliko je studija ukazalo na korisnu vezu između kolesterola i ovog vitamina. Pacijenti s nedostatkom ovog vitamina imaju više razine i ukupnog kolesterola i LDL-a (" lošeg" kolesterola), s niskim razinama HDL-a (tzv. "dobrog" kolesterola), u usporedbi s ispitanicima s normalnim razinama. expert.

Zanimljivi članci...