Studija koju su proveli ekonomisti sa Sveučilišta Ca' Foscari u Veneciji i Université Paris Dauphine objavljena u časopisu Applied Economica Letters ne ostavlja dvojbe. Briga o starijima, obitelji i iznad svega ako nije sama sebi dovoljna, uzrokuje depresiju. Do tog su zaključka došli znanstvenici analizirajući prikupljene podatke, koji su istaknuli neke karakteristike: često se fenomen javlja nakon žalovanja, a najviše su uključene žene. Kako se to događa? “Iz raznih razloga. Uključujući i činjenicu da dostupne usluge nisu dovoljne da zadovolje sve potrebe» objašnjava dr. Beatrice Casoni psihijatrica i zdravstvena direktorica na klinici Neurocare u Bologni.
Depresija i obitelj, rezultati studije
Studija koju su provela venecijanska i pariška sveučilišta ispitala je uzorak europskih građana starijih od 50 godina. Ono što se pokazalo su tri temeljna podatka: iako se prvi simptomi depresije manifestiraju već tijekom njege, situacija se pogoršava s kasnijim žalovanjem. Drugo, više su uključeni građani kod kojih je ulaganje države u javnu pomoć minimalno, s time neodrživim izdacima za obitelji; konačno, najviše su pogođene žene.
Ali kako se sve to događa? „Čimbenici su različiti, osim birokracije koja ima iznimno dug radni vijek. Među njima je svakako činjenica da štetni događaji, a još više briga za starijeg roditelja ako je bolestan, mogu uzrokovati depresiju. Što nije ništa drugo nego manifestacija multifaktorijalnog poremećaja kojem pridonose genetski i okolišni čimbenici, kao u ovom slučaju» objašnjava stručnjakinja koja nastavlja «Zapravo, briga o starijoj osobi je posao koji stalno održavate aktivnim zato je naporan.Ovome je pridodan ljudski i sentimentalni aspekt, osjećaj boli kada se vidi kako voljena osoba pati" .
Stanje koje, međutim, doživljavaju i same starije osobe: «Gubitak vlastite neovisnosti može izazvati frustraciju i bijes koji se izlijevaju na obitelji».
Depresija, kako pomoći obiteljima da upravljaju starijima
Problem koji se javlja i kod nas. Kako stručnjak ističe, općenito je to vrlo česta situacija u industrijaliziranim zemljama gdje su radni uvjeti i svakodnevni život već puni stresa. Za razliku od drugih kultivatora, gdje se umjesto toga upravljanje starijim osobama doživljava kao normalan trenutak u životu, iz tog razloga postoje i društveni uvjeti koji omogućuju da se tome u potpunosti posvetite uz podršku zajednice.
Situacija u Europi je drugačija. Općenito, naime, situacija u obiteljima se pogoršava, čak dolazi i do depresije, što više država ulaže vrlo mali postotak svog domaćeg proizvoda u pomoć starijim osobama.Kako prenosi Ansa Benessere, prema podacima iz 2014. među zemljama koje ulažu više od 2% BDP-a je Nizozemska, 2,95%, a slijede Švedska, Danska, Švicarska, Belgija, Njemačka dok Francuska i Austrija ulažu između 1,5% i 1,8 posto. Italija, nažalost, ulaže samo 0,94%: «Kod nas postoje razne mogućnosti pomoći obiteljima s nemoćnim starijim osobama, ali usluge svakako treba implementirati jer se prečesto pomoć pruža tek u poodmakloj fazi bolesti i invaliditeta. Srećom, postoje razne udruge koje uz rad izvrsnih volontera pružaju različita pomagala prema potrebi" .
Žene u ovom slučaju prve pate od depresije
Osim toga, među podacima koje je studija istaknula je velika uključenost žena: zašto? Žene su više pogođene depresijom, štoviše treba naglasiti da su često žene te koje se brinu o starijim osobama u obitelji, brinu se o njima iako već imaju svoju obitelj o kojoj se moraju brinuti i posao.
Pa kako im možemo pomoći? «Uz provedbu usluga i ekonomske pomoći, bilo bi važno pružiti psihološku podršku kako starijim osobama s poteškoćama tako i obiteljima koje o njima skrbe. Rad na osjećaju usamljenosti, na gubitku smisla postojanja i gubitku nade u budućnost mogao bi uvelike poboljšati kvalitetu života starijih osoba i njihovih obitelji» zaključuje stručnjakinja.
