Djeca i adolescenti koji pate od nesanice: zašto se to događa i što učiniti

Djeca i tinejdžeri su neispavani. Više nije sumnja ili dojam nekog zabrinutog roditelja kao činjenica koju su pokazale i dvije nedavne studije. Prvi, koji je proveo Institut National du Sommeil et de la Vigilance (INSV), institut koji se bavi dobrobiti spavanja Francuza od 1901.; drugi, koji je u Španjolskoj proveo Španjolski nacionalni centar za kardiovaskularna istraživanja (CNIC) u Madridu, umjesto toga usredotočio se na adolescente, također u ovom slučaju ističući njihove poremećaje odmora, koji su osnova ozbiljnih problema kao što su pretilost i ovisnosti.

Nesanica djeca i adolescenti: podaci u ruci

Rezultati obje studije nisu baš utješni, posebno za roditelje. Nesanica djece i adolescenata doista je u porastu. Francuska studija izvještava da oko 76% djece u dobi između 6 mjeseci i 3 godine ne spava dovoljno, manje od 11 sati koliko je potrebno u ovoj dobnoj skupini; španjolski je pak iznio još alarmantnije podatke jer samo 34% djece koja su sudjelovala u istraživanju, ukupno 1229 adolescenata u dobi od 12,14,16 godina, spava najmanje 8 sati noću, postotak koji se smanjuje kako adolescenti rastu, dosežući 23% za 14-godišnjake i 19% za 16-godišnjake.

Ali španjolska studija otišla je dalje: 21% 12-godišnjaka koji malo spavaju izloženo je riziku od pretilosti i prekomjerne težine, postotak koji doseže do 72% kod 14-godišnjaka. Ali zašto se to događa?

Mladenačka nesanica, uzroci kod djece i kako se nositi s tim problemom

«Nesanica kod djece i adolescenata je raširenija nego što mislite; u Italiji se prevalencija procjenjuje na između 20% i 30%, a nedavna pandemija, kao i kod odraslih, pridonijela je pojačavanju problema» objašnjava prof. Fabio Cirignotta, neurolog zadužen za Kliniku za spavanje privatne klinike Villalba u Bologni.

Ali što je uzrok nesanici? «Kod djece je nesanica vrlo često povezana s nepravilnim ponašanjem kao što je navikavanje djeteta da zaspi rukovanjem s roditeljem ili nekim „umirujućim“ predmetom poput igračke. Pritom će teško zaspati bez prisustva roditelja ili igračke, a ako se noću probudi i nađe samo, neće moći zaspati dok roditelji ne dotrče» objašnjava stručnjak. Još jedna loša navika je tjerati dijete na spavanje u vrijeme koje ono odluči, često vrlo promjenjivo.

Kako se onda ponašati? «Obično je preporučljivo dijete što redovitije slati u krevet i naviknuti ga da zaspi bez prisutnosti roditelja ili predmeta koji ga »umiruje«, objašnjava prof. Cirignotta.

Deprivacija sna kod adolescenata

Složenija je situacija kod adolescenata, kod kojih uzroci mogu biti osobni, obiteljski ili školski problemi ili pak svjesno i voljno lišavanje sna.

«Mnoga se djeca naviknu zaspati kasno navečer jer koriste internet, videoigre, društvene mreže i tako odgađaju vrijeme zaspati. Dakle, kada se ujutro probude za školu, neispavani su, jer su spavali puno manje nego što je potrebno (u njihovoj dobi oko devet sati), pospani su i manje rade u školi»

Posljedice nedostatka sna: porast pretilosti i slučajeva prekomjerne težine

Ali nesanica nije samo stvarni nedostatak sna. Zapravo, iza ovog fenomena stoje mnoge posljedice uključujući povećanje prekomjerne težine i pretilosti: naizgled na dvije različite razine, u stvarnosti su spavanje i prehrana povezani. Loše prehrambene navike na stranu, nedostatak odgovarajućeg odmora zapravo povećava proizvodnju germina, hormona koji potiče apetit, smanjujući leptin, neophodan za osjećaj sitosti.

Ta neravnoteža uzrokuje kontinuirani apetit kod osobe, uz promjenu osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda što za posljedicu ima i manifestaciju inzulinske rezistencije koja, osim što potiče pretilost, dovodi i do dijabetes.

Više razvoja prema ovisnosti

Ali ovo nisu jedine posljedice: «Nedavno se nesanica povezuje s problemom ovisnosti: oni koji imaju tendenciju da malo i loše spavaju imaju veću mogućnost da razviju ovisnost o drogama, alkoholu, drogama" .

A zašto se to događa? «Među mogućim razlozima, hipoteza je da nedostatak sna uzrokuje povećanje oreksina, hormona koji potiče budnost, ali također smanjuje sposobnost samokontrole. Uglavnom, slabi sposobnost subjekta koji već zlorabi droge, lijekove ili alkohol da izađe iz tog stanja» zaključuje stručnjak.

Zanimljivi članci...