21. ožujka ne slavimo samo prvi dan proljeća, ove godine Ekvinocij pada u nedjelju 20. ožujka, već i Svjetski dan šuma. Cilj je podići svijest o važnosti šuma posebno i zelenila općenito: ne samo da igraju temeljnu ulogu za okoliš, već i za svačije zdravlje. Prema WHO-u, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, čak i samo dvadesetak minuta dnevno uronjenih u zelenilo dovoljno je za oporavak tijela, uma i duha.
Svjetski dan šuma, kada je priroda u opasnosti
Podaci u ruke, prema podacima Visokog instituta za zaštitu okoliša i istraživanje, stanje šuma je zabrinjavajuće.Do danas se godišnje uništi oko 12 milijuna hektara šuma sa štetnim posljedicama za okoliš, što dovodi do 12-20% više globalnih emisija stakleničkih plinova koji pridonose klimatskim promjenama s oko 4,5 milijardi tona ugljičnog dioksida.
Problemu okoliša dodaju se ljudski i kulturni problemi. 1,6 milijardi ljudi, što uključuje oko 2000 autohtonih kultura, ne samo da živi u šumama, već su im one sredstvo za život između hrane, skloništa ali i prirodnih lijekova dobivenih iz korijenja i biljaka. Posljednje, ali ne i najmanje važno, šume su okruženja koja više od bilo kojeg drugog na Zemlji ugošćuju beskonačnu raznolikost živih bića.
Dodir sa zelenilom i njegove dobrobiti za um
Da ne spominjemo učinkovito blagostanje koje svatko od nas osjeća u dodiru s prirodom. Prema preporukama WHO-a, samo 20 minuta dnevno provedenih na otvorenom, bolje u šetnji, dobro je za tijelo, prije svega za srce, a i za um.Svježi zrak, sunčeva svjetlost i zelenilo imaju blagotvoran učinak ne samo na tijelo, već i na um, pomažući da se pojave kao što su depresija, tjeskoba i hipertenzija drže podalje.
«Nedavna publikacija u časopisu Nature među svojim zaključcima navodi da je šetnja kroz prirodne prostore daleko od utjecaja ljudskih bića povezana s boljim mentalnim i fizičkim zdravljem. Studija, koja se temelji na 1538 upitnika ljudi koji žive u Brisbaneu (Australija), istražuje četiri dimenzije zdravlja: mentalno zdravlje, socijalnu koheziju, tjelesnu aktivnost i krvni tlak. Rezultati otkrivaju da ljudi koji hodaju sami u divljini, barem 30 minuta jednom tjedno, pokazuju manju sklonost razvoju depresije i hipertenzije (faktor rizika za srčane bolesti), kao i da trpe manje stresa i pokazuju bolju socijalnu koheziju » kaže dr. Giada Maslovarić – psihologinja i EMDR psihoterapeutkinja.
Stoga je ispravno vjerovati da boravak na otvorenom značajno utječe na smanjenje negativnih misli i "ruminacije" , obje karakteristike depresivnih stanja. Nasuprot tome, ističe dr. Maslovarić, život u sredinama s visokom stopom urbanizacije može aktivirati disfunkcije u područjima mozga zaduženima za obradu emocija i dovesti do bolesti poput shizofrenije. Iz tog razloga kontakt s prirodom mnogi liječnici propisuju i kao preventivnu aktivnost.
Ali zašto ova snažna, gotovo predačka veza?
«Disciplina koja se bavi znanstvenim proučavanjem korelacija između mentalnog zdravlja i okoliša je psihologija okoliša, nastala 70-ih godina prošlog stoljeća. Ova grana psihologije usmjerila je pozornost istraživača iz najrazličitijih područja, sve više zainteresiranih za odnos pojedinca prema prirodnom ili umjetnom okruženju u kojem se nalazi, te varijablama koje na njih utječu».
Ova posebna grana psihologije istaknula je kako se čovjek, a posebno njegova psiha, malo prilagodio frenetičnom životu velikih urbanih središta živeći tamo nekoliko stotina godina, prekratko razdoblje u smislu ljudske evolucije . Otuda i rađanje mentalnih patologija zbog tako nagle promjene života i pronalaska olakšanja u povratku prirodi, u dodiru s njom i promišljanju nje.
Od Japana do Skandinavije, blagodati šumskog kupanja
Ne radi se dakle samo o jednostavnom načinu života već o brojnim znanstvenim studijama koje su istaknule dobrobiti višeg boravka na otvorenom ne samo za tijelo, sunčeva svjetlost potiče proizvodnju vitamina D koji jača organizam, već i za um. Stoga nije slučajno povećanje zelenih površina u velikim urbanim središtima. Ponovno otkrivanje prirode, osluškivanje njezinih zvukova, dodirivanje lišća i grljenje drveća aktivnosti su koje snižavaju razinu stresa i tjeskobe kod ljudi.
«U Japanu se ova praksa zove Shinrin-Yoku ili Šumska kupka, a već je nekoliko godina dio službenih puteva medicine, toliko da su je prepisivali liječnici. Suočena s dobrobitima koje su sati provedeni na otvorenom ljudima dali, posebno na imunološki i kardiovaskularni sustav, japanska je vlada odlučila uvesti mnoge zelene površine i povećati broj urbanih šuma upravo kako bi potaknula ovu aktivnost, koja se smatra ključnom za javno zdravlje."
Sve blagodati koje već godinama prepoznaju i zemlje sjeverne Europe: u Skandinaviji, Njemačkoj i Austriji, primjerice, djeca provode mnogo vremena na otvorenom, čak i zimi, upravo kako bi ojačala svoju imunološku obranu.
Čak i neke prakse joge, poput Odaka joge koja se brzo širi po cijelom svijetu, svoju praksu temelje na životu na otvorenom i korištenju zvuka morskih valova za postizanje psihičkih, tjelesnih i duhovnih poboljšanja razini, objašnjava stručnjak «Isto za neke tečajeve psihoterapije cijene kontakt s prirodom.Konkretno, u EMDR-u vježba Safe Place ima korijene svoje dobrobiti u prizivanju okruženja koje često pripada pacijentovom sjećanju u kojem se osjećao sigurnim. Vrlo često se pokaže da je ovo okruženje mjesto uronjeno u nekontaminiranu prirodu, naglašavajući kako umirujuće djelovanje prirode djeluje čak i samim podsjećanjem na nezagađeno mjesto» zaključuje doktor.
