Prihvaćate kritiku ne dopuštajući da vas preplavi? Mnogima, iako je to teško priznati, predstavlja pravu nemoguću misiju. I nije riječ o pretjeranoj osjetljivosti ili prenaglosti: općenito, zapravo, odobravanje koje netko dobiva izvana ima važnu težinu, a ako je ono što dolazi od drugih kritika, nije uvijek lako s njom upravljati ispravno i u konstruktivnom.Ovo također objašnjava zašto je nemogućnost da se kritika stavi u perspektivu čest trend.
Prema članku Ferrána Ramóna koji se pojavio u španjolskim novinama El País, 70% ljudi ne bi dobro prihvatilo kritiku i osjećalo bi se povrijeđeno. 20% bi to odbacilo, zanijekavši, a samo 10% bi reagiralo pozitivno, internaliziralo to i pitalo se trebaju li nešto promijeniti u vezi s tim.
Kritika te čini nesigurnim
Istraživanje koje je provela skupina znanstvenika s Harvarda i Sveučilišta Sjeverne Karoline pokazuje kako vas kritika može učiniti nesigurnima. Studija je zapravo istaknula kako je moguće čak ispraviti vlastite postove na društvenim mrežama kako bi se izbjeglo naići na negativne osude drugih.
Ukratko, prema istraživačima, povratne informacije nas ne čine boljima, već samo nesigurnijima.
Prihvaćanje kritike: zašto je to tako teško
Zašto se zbog kritike osjećate loše? Odgovore na to pitanje daju stručnjaci Guidapsicologi.it.
«Često kada nas kritiziraju, osjećamo se osuđenima, a ne informiranima. Kritiku smatramo prosudbom, kojom se etiketira ili omalovažava naše ponašanje, način postojanja ili razmišljanja - objašnjavaju stručnjaci - Ako je istina da ponekad onaj tko kritikuje može imati negativne namjere, to nije uvijek slučaj i, u u svakom slučaju, imamo mogućnost pretočiti te prosudbe u informacije koje se mogu ocijeniti kao korisne ili beskorisne" .
Kritika i samopoimanje
Da bismo razumjeli kakav mehanizam može pokrenuti kritiku, moramo razlikovati samopoimanje, tj. kako svatko sebe definira, i hetero-poimanje, kako su svi definirani od strane drugih.
«Ako ono što želimo i čemu težimo jest da nas svi vide onakvima kakvima se mi vidimo, kad nam se kaže nešto što se ne uklapa u našu sliku o sebi, riskiramo da padnemo u šok, osjećamo frustraciju i ogorčenost» – opet objašnjavaju psiholozi.
Kritike drugih, međutim, samo su skice naše osobe, filtrirane prema njihovim percepcijama, uvjerenjima, vrijednostima. To su nacrti koji se mogu podudarati ili biti vrlo daleko od onoga što mislite o sebi. Upravo zato kritike imaju veću težinu kada se u njima ne prepoznajemo jer ih nismo evidentirali u svom samopoimanju - ističu stručnjaci.
Poteškoće u prihvaćanju kritike: često postoji potreba za odobravanjem
Ako je općenito želja svima ugoditi uobičajena želja, postoje ljudi koji više od drugih osjećaju veliku potrebu za odobravanjem.
«Bit će im teže probaviti kritiku – objašnjavaju psiholozi – jer će se ona čitati kao znak neuspjeha, a ne pokušaj da ih se u svemu i od svih pozitivno ocijeni».
Prihvatite kritiku kada je konstruktivna
Prije razumijevanja kako je moguće promijeniti perspektivu i konačno naučiti prihvatiti kritiku, ključna je premisa: ne moraju se prihvatiti sve kritike.Zapravo, kada govorimo o prihvaćanju, mislimo na konstruktivnu kritiku koju karakterizira niz prepoznatljivih čimbenika.
Prema stručnjacima, zapravo se kritika može definirati kao konstruktivna kada je, primjerice, recipročna, promiče pozitivnu komunikaciju, jača odnose i povjerenje, potiče osobni rast, izbjegava sukobe i favorizira empatiju.
Zašto kritiziraš?
Jednako korisno prema stručnjacima je preokretanje perspektive i propitivanje razloga koji svakoga od nas tjeraju na kritiziranje. „Ako postoji nešto što nas živcira kod druge osobe, dobro je da pažljivo pogledamo u sebe, jer možda jednostavno imamo loš dan, ili možda zato što sami radimo ono na što toliko prigovaramo kada to prepoznamo u sljedećem» – podvlače.
Element koji snažno utječe na naviku kritiziranja diktira upravo činjenica da se ono što kritiziramo kod drugih često poklapa s onim što mrzimo kod sebe.
«Mnoge naše kritike drugih su negativni aspekti koje identificiramo u sebi - objašnjavaju stručnjaci Guidapsicologi.it - Vrlo smo strogi kada je u pitanju upiranje prstom prema van i prosuđivanje kakvi smo mi sami prvi koji ne radi ispravno. Ili kritiziramo jer drugi ima nešto što mi nemamo, a što bismo radije htjeli. Uostalom, ono što tražimo su opravdanja sa samim sobom za naše slabosti."
Podrazumijeva se da je kritiziranje jedna od onih loših navika koje treba izbaciti iz svakodnevnog života.
Kako naučiti davati konstruktivnu kritiku s poštovanjem
Stoga je vrlo važno naučiti ispravno kritizirati, poštovati drugu osobu i uvijek održavati pozitivan i proaktivan stav. Zapravo, kritike mogu postati trenutak rasta i razmišljanja, ne samo za osobu koja ih prima, već i za one koji ih upućuju, ako su učinjene ispravno.
Stoga prije kritiziranja uvijek procijenite, prema psiholozima, da dobro poznajete temu, pazite da uvijek uključite i pozitivne aspekte, procijenite je li pravo vrijeme i mjesto, obratite pozornost na vrstu jezika koji koristite, ali također uzmite u obzir spremnost druge osobe da sasluša te kritike.
Prihvaćanje kritike: savjeti za pozitivno korištenje
Kritike, dakle, kada su konstruktivne, za one koji ih primaju mogu predstavljati dragocjenu priliku za osobni rast, kao i način da upoznaju dijelove sebe koje su skloni ignorirati. Dakle, kako možemo izbjeći njihovo pasivno podvrgavanje? Prema riječima stručnjaka na Guidapiscologists.it, moguće je implementirati male strategije. Prvo pravilo: razumjeti radi li se o konstruktivnoj ili destruktivnoj kritici. Jednako je važno pokušati ne biti impulzivan, izbjegavajući tako odmah odgovoriti na primljenu kritiku: to će vam zapravo omogućiti da razmislite i bolje razumijete što je istina u onome što osoba koja kritizira govori.Konačno, kako ne biste ostali uhvaćeni u osjećajima, bolje je pokušati razdvojiti osjećaje od samih činjenica. Nije lako, naravno, ali vrijedi pokušati.
