Nema veze ako je inflacija i odlasci u kupovinu sve koštaju više. Tone hrane koje europski građani bace svake godine doseže zabrinjavajuće razine: oko 153 milijuna tona.
A najgori podatak je da je to oko 15 milijuna tona više od ukupnog uvoza 27 zemalja bloka. Pojednostavljeno rečeno: mnogo više bacamo nego što uvozimo.
Bacanje hrane: uznemirujuće kvote
Što se tiče pšenice, unatoč trenutnoj krizi s hranom i oskudnoj dostupnosti nekih sirovina u različitim dijelovima svijeta nakon rata, to bacanje samo u EU jednako je otprilike polovici izvoz Ukrajine i četvrtina izvoza EU ostalih žitarica.
Ovo proizlazi iz studije koju je proveo Feedback Eu, organizacija stvorena za očuvanje, zaštitu i poboljšanje okoliša za dobrobit javnog interesa u Europi.
Skandal koji ne poštuje prehrambenu krizu
«U vrijeme kada su cijene pšenice, kukuruza i soje porasle i premašile vrhunce dosegnute na vrhuncu globalne financijske krize 2008. i kada su troškovi života postali gotovo nepriuštivi, skandal je da EU potencijalno baca više hrane nego što je bitno, rekao je Frank Mechielsen, direktor Feedback Eu, za Guardian.
«EU sada ima izvrsnu priliku postaviti pravno obvezujuće ciljeve za prepolovljenje bacanja hrane od farme do stola do 2030., kako bi se uhvatila u koštac s klimatskim promjenama i poboljšala sigurnost hrane» dodao je stručnjak.
Cijene hrane nikada se više neće vratiti na staro
I nažalost, kako Abdolreza Abbassian, analitičar na tržištu žitarica, objašnjava engleskim novinama, možda neće trebati kraj rata da se cijene vrate u prihvatljivu situaciju. Jer "ostao bi problem energetske situacije, transporta i brodarstva, a da ne govorimo o klimatskim promjenama" .
Za bacanje hrane nisu krivi samo potrošači
Vraćajući se na bacanje hrane, valja reći da odgovornost ne leži samo na krajnjem potrošaču. Naprotiv, morate krenuti od vrha lanca, tj. prehrambene industrije.
Kao što je objasnio Olivier De Schutter, UN-ov posebni izvjestitelj za ekstremno siromaštvo i ljudska prava, za poljoprivredno-prehrambenu industriju skuplje je smanjiti otpad nego otpad. Nadalje, dodaje, svi su sada svjesni da se rokovi trajanja postavljaju kako bi se ljude natjeralo da kupuju više nego što zapravo mogu potrošiti.
Apel na silu da se ne rasipa
Apel EU Feedbacka Europskoj komisiji da preciznim pravilima regulira smanjenje otpada za 50% do 2030. godine podržale su 43 ekološke nevladine organizacije.
Uzimajući u obzir činjenicu da su se zemlje EU-a već obvezale prepoloviti bacanje hrane kao dio ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Šteta što rezultati nikada nisu stigli.
