Prošle je godine World Happiness Report sastavio godišnji klasik najsretnijih zemalja, odnosno onih s boljom kvalitetom života, potvrdivši Finsku na prvom mjestu treću godinu zaredom. Slijede Island i Danska, dok su Švedska i Norveška na šestom, odnosno osmom mjestu. Ukratko, sjeverna Europa se potvrđuje kao sretna zemlja.
A zasluga nije samo Hyggea, Lagoma ili Friluftsliva (ljubav Norvežana prema provođenju života na otvorenom), sve raširenih životnih filozofija u tom kraju, već i stila zdravog života i prelaska iz prehrana. Zove se Nova nordijska kuhinja ili Nordijska dijeta, a nastala je iz vrlo važne potrebe, a to je suzbijanje širenja pretilosti u Skandinaviji stvaranjem prehrane temeljene na lokalnim proizvodima.
Nordijska dijeta, ideja borbe protiv pretilosti u Skandinaviji
Godine 2004. skupina stručnjaka, nutricionista, znanstvenika, ali i glavnih kuhara kao što je Renè Redzepi iz Nome u Kopenhagenu, koji je pet puta biran za najbolji restoran na svijetu (posljednji put 2021.), počela je razvijati novu dijetu koja uzima u obzir važne čimbenike kao što je korištenje uglavnom lokalnih sastojaka, kako bi se potaknula poljoprivreda i održivost, potrebe i iznad svega kako bi se borila protiv pretilosti koja se širila u regiji.
To je nova nordijska kuhinja, nordijska dijeta usmjerena prije svega na skandinavske zemlje i Irsku upravo zato što uključuje korištenje namirnica koje potječu s ovih prostora «To je dijeta koja se temelji na korištenju lokalnih proizvoda "pravi “, odnosno neindustrijski, kao što su cjelovite žitarice, svježe voće, u ovom slučaju često uvezeno iz ostatka Europe, te sušeno voće, riba i meso, dakle bez aditiva i konzervansa i vrlo hranjivo, a na čemu se temelji sezonalnost» objašnjava dr. Marco Ciambotta, nutricionist biolog.
Za razliku od tvrdnji mnogih klevetnika, ova posebna dijeta stoga nije rođena kako bi vratila vrlo drugačiju vikinšku dijetu na stolove, već kako bi stvorila suvremenu prehranu koja se lako prilagođava sjevernoeuropskom stilu života.
Uspjeh nove nordijske kuhinje
S vremenom je počela biti vrlo uspješna, gotovo nadmašivši mediteransku prehranu. A razlog je očigledan: ne uključuje brojanje kalorija i daje srednjoročne rezultate, stoga vas uči jesti zdravije i svjesnije.
Posljednje, ali ne i najmanje važno, dobar je za tijelo: «Njegova učinkovitost temelji se upravo na njegovoj prirodi: eliminacijom svih, ili barem velikog dijela, rafiniranih i industrijskih proizvoda, ono što ostaje je stvarno i sezonska hrana, sama po sebi vrlo bogata nutrijentima kao što su omega3, vlakna i nemasni proteini iz mahunarki i malo šećera» precizira stručnjak.
Namirnice koje uglavnom karakteriziraju ovu dijetu zapravo su riba, uključujući morske plodove, nemasne mliječne proizvode, bilje i začine, svježe i sušeno voće, bobičasto voće, povrće i mahunarke, cjelovite žitarice, raž na bijelo i, u umjerenost, divljač, jaja, sir i jogurt.
Nordijska dijeta VS Mediteranska dijeta
Dakle, postoji li velika razlika između dvije dijete, nordijske i mediteranske? Ne posebno. Sastojci su vrlo slični, obje preferiraju konzumaciju bijelog mesa, malo crvenog, puno ribe, puno vlakana i malo zasićenih masti. Velika razlika je u ulju.
Ključni sastojak i jedne i druge, u skandinavskoj je zapravo ulje repice «Teško ga je kod nas pronaći, a zamjenjuje maslinovo ulje tipično za našu prehranu. To je vrsta ulja vrlo pogodna za kuhanje jer je otporna na visoke temperature, ali za razliku od našeg nema antioksidativne vrijednosti i bolje ga je ne konzumirati sirovo jer nije ukusno kao naše».
Popravlja li vam nordijska dijeta raspoloženje?
Kao i sve zdrave dijete, i ova pridonosi dobrom raspoloženju
«Zdrava prehrana, uz dobru ravnotežu između svih komponenti, održavanje izvrsnog životnog stila koji uključuje druženje i odnos s drugima, bavljenje sportom i provođenje sati na otvorenom, sve je to dio stila života koji nadilazi jednostavan stol a koji pomaže u održavanju dobrog raspoloženja. Baš kao i mediteranska prehrana. Ukratko, drugačije ali ne previše.» zaključuje Ciambotta.
