Zagađenje, mobilnost, vrsta pomoći u području i prisutnost nezaštićenih domova za starije osobe. Tri godine nakon početka pandemije, Cnr predstavlja "Covid-19 Atlas" o zemljopisu zaraze u Italiji.
Atlante Covid-19, Cnr objašnjava talijansku pandemiju
Studija predlaže dubinsko praćenje prvog vala SARS-CoV-2, odabranog jer ga je, za razliku od ostalih, karakteriziralo potpuno ograničenje populacije i pojava raznih epidemija. Ta dva aspekta zajedno su, zapravo, bila u stanju otkriti krhkost suvremenog života i njegove točke najveće ranjivosti, potvrđujući bliski odnos između fizičko-teritorijalnih aspekata i intenziteta zaraze.
Tog 24. veljače 2020.
24. veljače 2020. Italija je u medijima objavila da je ušla u fazu epidemije Covid-19. U tom trenutku geografi su smatrali da je epidemija biomedicinski problem i da se njome trebaju baviti liječnici, virolozi, epidemiolozi.
Ubrzo su, međutim, teritorijalne razlike koje je virus povukao u svojoj ekspanziji i širenju, ocrtale artikulirani prostor epidemije koji je privukao njihovu pozornost.
Zato što je Lombardija bila epicentar zaraze
Međutim, nakon nekoliko tjedana, Lombardija je postala europski epicentar Covid-19, istraživači su si počeli postavljati pitanja. Posebice o uzrocima koji su mogli dovesti do tako dalekosežnog širenja virusa u nekim područjima poluotoka, poštedivši druga. Nakon gotovo tri godine, dakle, istraživači Nacionalnog istraživačkog vijeća donijeli su zaključke.
Atlante Covid-19, tri Italije zaraze
Puno zanimljivih podataka proizlazi iz karata. U međuvremenu, tri različite epidemijske situacije: sjeverna Italija, s visokim apsolutnim brojem infekcija, koja u središtu vidi Lombardiju s pokrajinama Milano, Bergamo i Brescia. Središnja Italija, koja pokazuje trajnu zarazu isključivo u Rimu iu nekim pokrajinama Marke. I, na kraju, južna Italija, s otocima, koja bilježi blagu zarazu.
U drugom valu, zaraza se, s druge strane, proširila zahvativši cijeli poluotok s vrhuncima u velikim gradovima i turističkim regijama kao što su Sardinija ili Trentino-Alto Adige. Naknadno se širenje dodatno zakompliciralo dolaskom varijanti koje su povećale zaraznost virusa, čineći ga vrlo složenim. Čak i ako, naglašavaju istraživači, ipak treba napomenuti da Lombardija nikada nije izgubila svoju tužnu ulogu talijanskog epicentra epidemije.
Što je pogodovalo zarazi
Karte analizirane u Atlasu, međutim, ne odnose se isključivo na praćenje zaraze u Italiji, već objašnjavaju njen razvoj u odnosu na neke teritorijalne, fizičke i društvene čimbenike.
Studija je pokazala da morfološki i klimatski čimbenici koji utječu na onečišćenje te čimbenici stanovanja koji utječu na gustoću i mobilnost stanovnika predstavljaju uzroke koji pogoduju zarazi. Unatoč tome, nedostatke i krhkost sustava socijalne skrbi i zdravstvene zaštite na Poluotoku moraju se uzeti u obzir, u vrijeme kada se virus mogao proširiti i interno u bolnice i na regionalna državna područja.
Način doživljavanja grada koji treba promisliti
Epidemija je stoga, kako pišu stručnjaci na kraju studije, naglasila da se «mrežni život mora promisliti i upravljati kako bi se izbjegli rizici koji su upravo prošli», osobito u posebno dinamičnim i internacionaliziranim regijama, kao što su poput onih u sjevernoj Italiji ili u metropolitanskim područjima.
Istodobno je, međutim, naglasio da su «unutarnja područja, koja se smatraju depresivnim ili zaostalim u pogledu razvoja, bila manje pogođena ili su imala više mogućnosti za obranu. I to je ono što podupire uvjerenje znanstvenika da će biti potrebno djelovati, graditi novi model razvoja, drugačiji od metropolitanskog, koji gleda na našu teritorijalnu raznolikost i ekološku održivost.
