Rak pluća je složena i vrlo agresivna bolest, gdje rana dijagnoza može učiniti razliku. Probir raka pluća još nije uveden u kliničku praksu, ali su u tijeku brojne studije kako bi se identificirali visokorizični ispitanici i definirali najučinkovitiji testovi za dobivanje pravovremene i pouzdane dijagnoze.
Tko je najviše izložen riziku od razvoja raka pluća?
Kategorija s najvećim rizikom od raka pluća su pušači: devet od deset karcinoma zapravo se može pripisati dimu cigareta. Vaš rizik ovisi i o broju cigareta koje pušite i o broju godina koje ste pušili, ali prestanak pušenja može uvelike smanjiti ovaj rizik.
Posljednjih godina smanjena je incidencija (broj novooboljelih u godini dana) raka pluća kod muškaraca, ali je značajno porasla kod žena i to upravo zbog navike pušenja koja je smanjena kod muškaraca ali raste među ženama.
Što je probir raka
Onkološki probiri su pretrage koje se provode na više ili manje širokoj populaciji kako bi se određena vrsta tumora što prije identificirala.
Rana dijagnoza ključna je u borbi protiv raka jer može uvelike povećati šanse za izlječenje bolesti i povećati preživljavanje pacijenata.
Kako se provodi probir raka
Testovi koji se koriste u probiru raka namijenjeni su zdravim ljudima i stoga moraju imati sljedeće karakteristike:
- pouzdanost: test mora imati visoku osjetljivost, tj. mora s dovoljnom točnošću identificirati tko je bolestan, i visoku specifičnost, tj. mora moći točno identificirati zdrave subjekte
- sigurnost: probir je usmjeren na potencijalno zdrave osobe i stoga testovi koji se koriste moraju biti minimalno invazivni i bez nuspojava
- prihvatljivost: da bi bio učinkovit, program probira mora usvojiti veliki broj ljudi i stoga mora biti "dobrodošao" od strane ciljane populacije
- održivost: budući da je usmjeren na veliki broj ljudi, zdravstveni sustav mora imati dovoljno resursa da bi mogao ponuditi testove svima
- mogućnost modificiranja tijeka tumora: rana dijagnoza provedena zahvaljujući probiru mora omogućiti utjecaj na progresiju bolesti, produžujući preživljenje pacijenata i/ili spašavajući njihove živote
Do danas postoje samo tri onkološka pregleda odobrena i korištena u kliničkoj praksi: onaj za rak dojke (mamografija), onaj za rak grlića maternice (papa test ili HPV papiloma virus test) i za rak debelog crijeva (test fekalne okultne krvi) .
Koliko je daleko razvoj skrininga pluća?
U tijeku su istraživanja kako bi se razvile pouzdane metode za probir raka pluća, a rezultati nekih važnih studija sugeriraju da je kompjutorizirana tomografija niske doze zračenja (LDCT) najučinkovitiji alat za ranu dijagnozu ove bolesti kod visokorizičnih osoba . Neke zemlje, uključujući Sjedinjene Države, već su počele nuditi probir raka pluća populacijskim skupinama za koje se smatra da su pod visokim rizikom, dok su u Europi u tijeku daljnji eksperimentalni programi za optimiziranje protokola probira i definiranje intervala koji je najprikladniji za korištenje.
Zašto probir raka pluća dolazi u obzir samo za pušače i bivše pušače određene dobi?
Jedna od ključnih točaka u osmišljavanju probira raka je identificiranje kategorije ljudi koji mogu imati najviše koristi od njega, budući da nije moguće cijelu populaciju podvrgnuti medicinskim pregledima.U slučaju raka pluća, glavni čimbenik rizika je pušenje, a dijagnoza se uglavnom postavlja nakon 50. godine života: stoga je odluka da se uključe samo pušači i bivši pušači koji su prešli 50. godinu.
Pročitaj više
Ako želite saznati više o raku pluća, preuzmite priručnik "Rak pluća: od dijagnoze do naknadne skrbi" koji je izradila Zaklada Umberto Veronesi Kako biste bili u tijeku s najnovijim vijestima o zdravlju, posjetite internetski časopis Zaklade Umberto Veronesi
