S jednog balkona na drugi, Talijani prenose zagrljaje nota
Zemlja u kojoj je rođena melodrama izumila je urbanu glazbu pogleda, dirljiva poput Puccinijevih arija. Gitara viri kroz prozor i čeka "malo plavo, popodne je preplavo" na drugom kraju ceste, trubu koja napada himnu Mameli i braće Talijana koji je slijede, od kuće do kuće.
Pjevanje je utjeha. Ograničite tugu u kutu, barem na neko vrijeme. Biokemija to pokušava objasniti kombinacijom spojeva koji se stvaraju u mozgu kada se glas razvija: endorfini i dopamin, molekule koje preplavljuju dobrobiti i anesteziraju bol.
Blagodati zajedničkog pjevanja
Studije ne ističu razliku između blagodati sviranja refrena Beethovenove Devete simfonije ili Bella ciao, između kulturne i popularne glazbe. Učinci su, međutim, toliko masivni da su mjerljivi.
Britanska studija britanske organizacije Tenovus Cancer Care, objavljena u časopisu ECancer, pokazala je to pjevanje u grupi sat vremena smanjuje razinu kortizola, hormona stresa.
Na zadovoljstvo sviranja pjesme dodaje se način na koji se to radi: modulacija daha. Vibracije ispunjavaju tijelo, zrak izlazi iz dijafragme i pretvara se u draperije zvukova. Bolje ako s predanošću, uz redovite inspiracije i izdisaje.
Zašto dolazi jeza
Kao što je Nietzsche napisao, kad slušamo glazbu, "slušamo svim svojim mišićima". Nožni prsti žele bubnjati, noga udarati.
U međuvremenu mozak svijetli poput božićnog drvca. Drevni dijelovi i neo-kora osvijetljeni su, tako da se kompozicija može duboko dotaknuti i istovremeno pobuditi našu zahvalnost za formalnu strukturu.
Bachove Goldbergove varijacije, recimo, zahtijevaju pozornost na arhitekturu tematskih materijala, ali čak i oni koji nisu stručnjaci za klasičnu glazbu moći će shvatiti njihovu neizrecivu ljepotu.
Svaka upotreba vrlo je osobna i otvara kutiju sjećanja, ta veličanstvena arhiva koja se nalazi u hipokampusu. Sluh melodije koju smo plesali kao djeca donosi uspomenu, skok je u srce.
U eksperimentima se to jasno vidi omiljeni komadi imaju moć angažiranja moždanih područja emocija, poput amigdale. I autonomni živčani sustav reagira: otkucaji srca variraju, ritam disanja se mijenja, drhte.
Zvukovi prije riječi
Činjenica je, za našu vrstu glazba je jednako bitna kao i jezik. Zapravo, to bi trebalo doći prije mogućnosti verbalizacije.
Prema Darwinu, hominidi su "učinili sve da međusobno fasciniraju notama i ritmom", pa je sklad zvukova "usko povezan s najjačim osjećajima koje čovjek može osjetiti".
U studijama neuroimaginga, koje dokumentiraju što se događa u mozgu, primijećeno je da melodija može aktivirati primarne sustave zadovoljenja, poput hrane ili seksa.
Omiljene pjesme, bilo da su Chopinov valcer ili pjesma Sanrema, stimuliraju slušni korteks i odavde stižu do centara zadovoljstva.
Za sve melodije koje volimo postoji očekivanje koje će se ispuniti od dolaska tog sporazuma, te modulacije.
Ono što je zadivilo znanstvenike bilo je otkriće da apstraktni signali poput zvukova iz svemira mogu uzrokovati oslobađanje kemikalije.
To je prvi put, 2011. godine, pokazalo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Neuroscience: kada glazba dosegne svoj emocionalni vrhunac, dopamin se stvara u glavi.
To je igra čekanja i odgovora: nešto želimo i čim stigne, zadovoljni smo.
Poznat kao sredstvo za ublažavanje boli
Nije slučajno da je glazbena terapija ušla u bolnice. Ispada a pomoć u liječenju oboljelih od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, za one koji su imali moždani udar. Pregled različitih studija, objavljenih 2015. u časopisu Lancet, zaključio je da glazba, koristi se prije ili nakon operacije, ublažava postoperativne bolove i smanjuje upotrebu analgetika.
Snaga uspavanke
Glazba ima ogromnu snagu otkad smo došli na svijet. Slušanje Mozarta ili pjesme s ritmom koji podsjeća na prigušene zvukove unutar maternice pomaže prerano rođenoj djeci da spavaju i jedu.
A uspavanka, znate, smiruje svako dijete. Kanadska studija to je dokazala majčina pjesma umiruje plač dvostruko duže od onoga što se događa samo riječima. Mali zatvara oči, drži se posljednje note, grli noć.
Novinarka Eliana Liotta, spisateljica i znanstvena komunikatorica, vodi kolumnu "Il bene che mi piace".
Svi članci
