Falalalà lalallalàZvončići, zvončići, zvončići do kraja. I tako bi se moglo nastaviti gotovo unedogled. Ovih tjedana božićna je glazba s pravom posvuda. I ako s jedne strane donosi radost i stvara pravu atmosferu, s druge strane može pobuditi negativne emocije jer je vezana uz neugodna sjećanja. «Glazba općenito potiče puno emocija, ali je povezana i s osobnim iskustvom. Zbog toga postoje pjesme koje mogu probuditi negativne osjećaje» objašnjava dr. Anna Shcherbakova, pedagoginja, psihologinja i neurocoach na Fonti di Nitrodi, u Ischiji.
Božićna glazba, kada sedam nota ima terapeutsku vrijednost
Općenito, slušanje glazbe, ali i pjevanje i plesanje aktivnosti su koje potiču proizvodnju serotonina, dopamina i endorfina. Drugim riječima, čine da se osjećate dobro i daju vam dobro raspoloženje. Ali to nije uvijek slučaj.
«Zapravo, glazba budi mnoga sjećanja. Kad su uz božićnu pjesmu sjećanja pozitivna, a sjećanje na tradiciju utješno, sve je dobro. Ali ako se već borimo za ovo doba godine, stvari se mijenjaju. Božićna glazba može postati refren koji izaziva tjeskobu koji nas podsjeća na sve što još moramo učiniti ili kako bismo se trebali osjećati kada, u stvarnosti, pokušamo nešto drugo» objašnjava Carolina Traverso, psihologinja i učiteljica svjesnosti.
Posebno je božićna glazba povezana sa sjećanjima i prošlim iskustvima. Iz tog razloga, u slučajevima velikih promjena koje su se dogodile tijekom godine, možda je neće biti ugodno slušati jer podiže svijest da je prošlost ne zbraja se.
Moć božićne glazbe i još mnogo toga: kako utječe na mozak?
Ali zašto glazba ima toliku moć? “U našim životima neprestano smo okruženi glazbom, od rođenja do smrti. Neophodan je jer dotiče skrivena područja u nama samima, budi osjetila i percepciju» objašnjava dr. Shcherbakova.
Glazba zapravo igra temeljnu ulogu ne samo na emocije i na mozak, nije slučajnost da se koristi i kao podloga za mnoge terapije. Kombinacija sedam nota zapravo povećava koncentraciju i pamćenje te snižava razinu kortizola, hormona stresa, a podiže razinu pozitivnih hormona. Drugim riječima, glazba donosi dobro raspoloženje. "Štoviše, ostale dobrobiti su snižavanje tlaka, utjecaj ugode, poboljšanje raspoloženja, čini mozak plastičnijim i poboljšava kvalitetu neuronske mreže" , objašnjava stručnjak iz Ischie.
Glazba i pamćenje, kombinacija koja nije uvijek uspješna
Ali glazba također potiče sjećanja. I to ne uvijek u pozitivnom smislu, jer izvlači potisnute emocije vezane uz nepozitivne i, dapače, skrivene događaje. “Božićna glazba obično izaziva sreću jer stimulira prednji dio mozga, onaj limbički zahvaljujući veselim instrumentima poput zvona. To ipak nije uvijek slučaj. Upravo zato što glazba djeluje na pamćenje, ako se veže uz negativna sjećanja koja su bila zakopana u nesvjesnom, ponovno slušajući je sve ponovno izroni. U tom smislu to je vrlo pozitivno, jer pomaže izraziti svoje emocije na ekološki način, ali u isto vrijeme, posebno u trenucima poput Božića, može biti teško» nastavlja dr. Shcherbakova.
Ovome se dodaje još jedan faktor: «Oni koji dožive ovakvu situaciju često misle da to ne mogu reći jer se boje da će uništiti sreću drugih.Rezultat je ogroman pritisak da se pretvaramo da je sve u redu, zbog čega je tugu i gubitak još teže podnijeti. Treba imati na umu da srce treba svoje vrijeme da zacijeli i, čak i ako potpuna izolacija nije dobra, samoća u tim slučajevima također može biti balzamična. Legitimizirajmo se, stoga, da ga uzmemo kad nam treba» zaključuje dr. Traverso.
