Sintetski ili prirodno prisutni u okolišu: štetne kemikalije koegzistiraju s nama. Alarm o oštećenjima zdravlja pokrenuo je WWF Italija. Samo u Europi 2020. godine proizvedeno je i korišteno preko 200 milijuna tona kemikalija opasnih po ljudsko zdravlje i preko 50 milijuna tona opasnih po okoliš. Svake godine oko 220 milijardi tona ispusti se u okoliš u svijetu. Nadalje, preko 100 000 otrovnih tvari nalazi se na globalnom tržištu.
Pollution & Co. 10 otrovnih tvari kojima smo izloženi (WHO)
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala je prvih 10 kemikalija u okruženju koje zabrinjavaju globalno javno zdravlje. Točnije PM10 i PM2.5 (tzv. atmosferske čestice, živa, olovo i arsen (alias, teški metali), pesticidi, postojani organski zagađivači (POP) kao što su poliklorirani bifenili (PCB), perfluoroalkilne tvari (PFAS), benzeni i dioksini.
Svi okoliši mogu biti potencijalni izvor zagađivača: od gradova do sela, ali čak i zatvoreni prostori kao što su domovi, škole i radna mjesta, osobito u kontekstu nekontrolirane industrijalizacije i urbanizacije, demografskog rasta i korištenja fosilnih goriva intenzivno.
Plastika koju udišemo, pijemo i jedemo
Procjenjuje se da svaki dan više od 100 tisuća mikroplastike uđe u naše tijelo iz zraka, vode i hrane, što je količina jednaka nekoliko miligrama dnevno.U gradu udišemo mikroplastiku koja uglavnom dolazi iz guma koje svojom istrošenošću doprinose do 7% PM2,5 u gradskom zraku.
Čak je i u kući zrak pun mikroplastike kojoj su posebno izložena novorođenčad koja mogu udahnuti i unijeti do 80-90 mikrograma po kilogramu tjelesne težine mikroplastike svaki dan kroz kućnu prašinu i kontakt s mnogim plastični predmeti, posebice PET (materijal od kojeg se izrađuju bočice, bočice za hranjenje i drugi kuhinjski predmeti, ali i igračke) i polikarbonat (široko korišten u optici, građevinarstvu, elektronici), pa su u dječjem izmetu količine mikroplastike 10 puta veće nego kod odraslih.
460 tisuća mikroplastike dnevno od voća i povrća
Da ne spominjemo konzumaciju hrane: svake godine možemo unijeti oko 55 000 mikroplastike konzumacijom ribe, mekušaca, rakova i morskih ježinaca. Talijanska studija pokazala je da odrasla osoba također može unijeti oko 460.000 mikroplastike dnevno iz voća i povrća.A problem nije samo sama mikroplastika već i kemikalije s kojima se namjerno povezuju kako bi se poboljšala njihova svojstva i koje mogu ometati naš hormonski sustav. I ne samo to, mikroplastika hrane također je apsorbirala zagađivače iz okoliša.
Teški metali u zraku, vodi, hrani
Procjenjuje se da je preko 500 milijuna ljudi diljem svijeta u opasnosti od prekomjerne izloženosti arsenu. A u Italiji? Neka područja su njima prirodno vrlo bogata. Što se tiče hrane, opet je riba, posebno velika grabežljiva riba, hrana koja je najviše ugrožena. Na primjer, jedna porcija sabljarke (oko 60 grama za djecu i 150 za odrasle) može premašiti dopušteni tjedni unos metil žive koji je utvrdila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), tj. 1,3 mikrograma po kilogramu tjelesne težine.
Olovo je također problem: u Italiji se procjenjuje da oko 160 000 djece i mladih (0 do 19 godina) ima prosječnu razinu krvi iznad 5 mikrograma po decilitru, 20 000 iznad 10 mikrograma. Uzimamo ga iz atmosferskih čestica, ali i iz hrane.
Pesticidi, mnogi i vrlo štetni
Globalna uporaba pesticida je ogromna: velik dio se rasprši u okoliš i utječe na neciljane vrste. Na europskom tržištu 45% od više od 90.000 uzoraka hrane koje je analizirala EFSA sadrži jedan ili više ostataka pesticida u koncentracijama nižim ili jednakim maksimalno dopuštenim razinama, a 2% (za ukupno 241 hranu) sadrži više koncentracije ostataka . Zapravo, ostaci pesticida prisutni su u kosi 29% ljudi iz cijele Europe.
Jedno od najnovijih izvješća ISPRA-e koje se odnosi na dvogodišnje razdoblje 2019.-2020. otkriva široku rasprostranjenost pesticida u talijanskim površinskim vodama (u 55% točaka praćenja, u podzemnim vodama u 23%). povećanje nalaza u usporedbi s 2019. U Europi, od prosinca 2021., podaci koje su prikupile zemlje članice Europske agencije za okoliš (EEA), pokazuju da je u 2019. četvrtina svih točaka praćenja u europskim površinskim vodama imala razine pesticida iznad dopuštenih pragova.
Pops (postojani organski zagađivači) koje donosimo na stol
Među široko korištenim POP tvarima kojima smo svakodnevno izloženi su per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS) te poliklorirani bifenili (PCB) i polibromodifenil eteri (PBDE). U Italiji su značajne razine PFAS-a pronađene u vodi za piće, posebno na sjeveru, gdje je hrana također kontaminirana PFAS-om: mlijeko, jaja i riba glavni su izvori izloženosti, koji čak 4-5 puta premašuju dopuštene dnevne razine . Ništa bolje nije ni u EU. EFSA je procijenila da unosi PCB-a i dioksina premašuju dopušteni tjedni unos u svim dobnim skupinama stanovništva, pri čemu su srednje i visoke izloženosti kod djece-adolescenta, odraslih i starijih osoba do 5 odnosno 15 puta veće od podnošljive gornje tjedne razine unos. Nedavna studija, izvještava WWF, pokazala je kako se PCB-i konzumiraju globalno, posebice preko ribe.
Okoliš ne metabolizira zagađujuće kemikalije
Mnoge sintetičke kemikalije ne mogu se metabolizirati u okolišu, stoga one ostaju i nakupljaju se u svakom odjeljku okoliša. Budući da u okolišu nema granica ni nepremostivih prepreka, zagađivači se mogu širiti i putovati diljem svijeta. Zbog toga su kemijsko onečišćenje otrovnim tvarima i njihov utjecaj na ljudsko zdravlje među najhitnijim problemima u posljednja tri desetljeća.
a nije ni muškarac
Čovjek je danas vjerojatno vrsta koja je najviše izložena složenim mješavinama kemijskih zagađivača i zagađivača. Mogli bismo se zvati "Homo Chimicus" umjesto Homo sapiens sapiens, predlaže WWF. Preko 400 kemikalija ili njihovih metabolita pronađeno je u ljudskom tijelu (primjerice u urinu, krvi, amnionskoj tekućini, majčinom mlijeku i masnom tkivu). Studije u EU pokazuju prisutnost u ljudskoj krvi i tkivu uglavnom nekih pesticida, lijekova, teških metala, plastifikatora i usporivača plamena.Ali također i koktela poznatih i sumnjivih štetnih tvari u krvi majke, serumu pupkovine, placenti, ljudskom mlijeku i urinu majki i djece. S neodređenim rizicima za buduće generacije.
Prema WHO-u u cijelom svijetu, 22% globalnog tereta bolesti i 24% svih smrtnih slučajeva povezano je s čimbenicima okoliša, posebno onečišćenjem zraka (u zatvorenom i otvorenom). Italija ima tužan rekord među europskim zemljama u broju smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati zagađenju zraka, a smog uzrokuje do 90 000 preuranjenih smrti godišnje.
Čuvajmo okoliš i zdravlje od kemijskog onečišćenja
Rješenja predlaže WWF?
Podržite znanstvena istraživanja u toksikološkim i ekotoksikološkim poljima kako biste povećali znanje o kemijskim tvarima i smjesama prisutnim u vanjskom i unutarnjem okruženju (kuće, škole, uredi itd.) i mogućim postojećim alternativama.
Usvojite odgovarajuće označavanje koje pomaže građanima da budu svjesni rizika i usvoje odgovarajuće preventivne mjere.
Usvojiti minimalne ekološke kriterije za ograničavanje izloženosti opasnim kemikalijama pri kupnji robe i usluga u školama, javnim i zdravstvenim ustanovama.
Definiranje kemijske strategije u Italiji koja će voditi našu zemlju prema cilju nultog zagađenja.
Stil života kako biste se zaštitili od zagađenja
Promijeniti navike i stilove života građana, pružajući informacije o najboljim izborima u izboru i odgovornom korištenju proizvoda za kućnu i osobnu njegu, za kozmetiku, tekstil, elektroničku opremu, materijale u dodiru s hranom do hrane sama, kako bi smanjila svakodnevnu izloženost koktelima tvari koje mogu predstavljati rizik za naše zdravlje.
Smanjite upotrebu jednokratnih i nepotrebnih plastičnih materijala kako biste eliminirali njihovu disperziju u prirodi i smanjili rizik za javno zdravlje koji predstavlja njihov sadržaj opasnih i štetnih kemijskih tvari, prvenstveno za endokrini sustav.
Promovirajte prehranu koja ograničava izloženost otrovnim kemikalijama (osobito za ranjive skupine, kao što su trudnice i djeca, na primjer zahvaljujući konzumaciji organskih proizvoda).
