Povijest je snažno zapuhala, razbila slagalicu i pločice su odletjele. Rastopljeni mozaik je onaj Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: nakon ratova za neovisnost ranih 1990-ih stvorio je "komadiće" koji sada sjaje svojim vlastitim svjetlom. Zemljopisno se nalazimo na prostranom Balkanskom poluotoku, teritoriju vrlo složenog karaktera zbog raznolikosti povijesti, etničkih grupa, jezika, kulture i vjere stanovništva. Zamislite samo da je 11 država dio toga, između ostalih Crna Gora, Grčka, Bugarska i Albanija.
Ali u bivšoj Jugoslaviji rođene su republike koje sintetiziraju svoju jedinstvenost prije svega u glavnim gradovima, neke još uvijek malo poznate, koje zaslužuju da budu istražene jer čuvaju mnoga iznenađenja za znatiželjne putnike, između povijesti, umjetnosti i rasprostranjena živost koju ne očekujete pronaći izvan Jadrana.Kao u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, savršeno za iscrtavanje dugog proljetnog vikenda.
Slovenija: u Ljubljani, gdje pčele zuje
Strašan potres, vizionar arhitekt i prosvijetljeni gradonačelnik. Riječ je o neobičnom triptihu koji odražava bit Ljubljane, koja se kroz svoju povijest nekoliko puta ponovno rađala. U novije vrijeme događaji koji su ga najviše obilježili su potres iz 1895. godine, kada su kuće u ludilu padale poput domina; avangardni urbanistički projekti koje je 1920-ih i 1940-ih stvorio eklektični ljubljanski arhitekt Joze Plečnik (1872.-1957.); i u trećem tisućljeću novi izgled koji je dao gradonačelnik Zoran Janković koji je revolucionirao povijesnu jezgru s eko-zelenim otiskom.
Ljubljana je stoga u svakom slučaju mali, odvažan, inovativan grad prijatelj pčela. U znak održive politike postavljena su 4 u povijesnoj jezgri.500 košnica na krovovima privatnih kuća, javnih ureda i hotela iz kojih se dobiva oko trećina meda proizvedenog u Sloveniji. Ljubav prema pčelama očituje se i kroz proglašenje Ujedinjenih naroda "Svjetskog dana pčela" 20. svibnja, na inicijativu Slovenije, sadnjom (čak iu gradovima) biljaka, aromatičnog bilja i cvijeća koje pogoduje proizvodnji nektara, te povećanje apiturizma s posvećenim obilascima, uključujući Ljubljanu.
Ljubljana, kako lijep dvorac!
Glavni grad presijeca rijeka Ljubljanica koja je, u drevnom pješačkom srcu, simfonija zelenih površina i elegantnih zgrada s kraja 19. i početka 20. stoljeća, tekuća nit za otkrivanje najlegendarnijih mjesta između prošlosti i sadašnjosti . Počevši od Zmajskog mosta iz 1901. kojeg karakteriziraju četiri gigantska zelena zmaja, mitološka životinja koja je postala simbol Ljubljane; na koje se spaja Tromostovje koje čine središnji povijesni most iz 1842. i još dva bočna mosta koje je projektirao Plečnik između 1929. i 1932., nekoliko koraka od glavnog Prešernova trga; i Mesarski most otvoren 2010. sa skulpturama slovenskog umjetnika Jakova Brdara.
Ovaj most je metaforički poveznica između kreativnih umova. S jedne strane tu je gradonačelnik Janković koji je to želio i koji je susjednu ulicu Petkovskovo nabrezje preustrojio-pješačio i učinio je jednom od mjesta ljubljanskog noćnog života zahvaljujući brojnim restoranima i klubovima uz vodu, s druge strane poznati arhitekt koji je 1940-ih projektirao natkrivenu središnju tržnicu na suprotnoj obali rijeke.
Vraćajući se njegovim stopama nemoguće je ne naići na moćnu zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, među njegovim najvećim i najpoznatijim arhitektonskim djelima. Građena između 1936. i 1941. godine, ima nepogrešivu fasadu od crvene cigle i kamena, dok interijerom dominira impozantno stubište sa stupovima od crnog mramora koje vodi do čitaonice. No, osim kamenih i betonskih ostavština briljantnog Plečnika, u Ljubljani ima još mnogo toga za otkriti. Poput katedrale, parka Tivoli i dvorca koji stoji od 11. stoljeća na malom brežuljku u povijesnoj jezgri i jedno je od najposjećenijih mjesta u glavnom gradu, koje jako vole mladi.Već zato što Ljubljana s 300 tisuća stanovnika ugošćuje oko 60 tisuća studenata (većina fakulteta je besplatna) i među najtraženijima za program Europske unije za obuku-edukaciju financiran stipendijama Erasmus.
Hrvatska: srednjoeuropski šarm Zagreba
Nova godina je počela s vijestima koje su objavile sve novine. Od 1. siječnja Hrvatska je uvela euro i pristupila Schengenskom prostoru. Zbogom, dakle, zamjeni novca, konverziji kune u euro i zaustavljanju na carini radi identifikacije. Inovacije koje vas potiču da si priuštite izlet u njegovu prijestolnicu, iznenađujući Zagreb s manje od 800.000 stanovnika koji spaja šarm srednjoeuropskih gradova sa suvremenim idejama. Zadivljujuća mješavina otkrivena iu “gornjem gradu” Gornjem gradu i u “donjem” Donjem gradu.
U sredini, između dvije urbane jezgre, proteže se Trg bana Jelačića, glavni trg, koji se smatra jednim od najljepših u Europi.Prostrani je to pravokutnik živ u svako doba dana i noći, koji se diči starinskim građevinama pastelnih boja i moćnim konjaničkim kipom posvećenim Josipu Jelačiću (1801.-1859.) koji je bio hrvatski ban. Iz ovog gradskog "dnevnog boravka" potrebno je tek nekoliko koraka da uronite u mirise dolačke tržnice s karakterističnim crvenim suncobranima ili u živahnu Tkalčićevu ulicu, pješačku i prepunu ugostiteljskih objekata, ili opet u shopping šest kilometara dugu Ilicu i gdje se nalazi zabavni Muzej iluzija.
Dolaskom preko Praske (još uvijek u donji grad) možete se opustiti u zelenoj potkovi, pojasu od osam povezanih parkova s trgovima, fontanama, drvoredima, zgradama i muzejima koji simboliziraju grad, poput Glazbeni paviljon, Arheološki muzej i Hrvatsko narodno kazalište. Atmosfera se mijenja u gornjem gradu, brdovitoj povijesnoj jezgri, upletenoj u uske ulice i sporije ritmove.Ovdje je glavna zvijezda crkva Svetog Marka (13. st.) prepoznatljiva po obojanom keramičkom krovu koji reproducira grbove Zagreba i Hrvatskog kraljevstva, dok se s utvrđene kule Lotrščack (13. st.) pruža fantastičan pogled na grad s belvedere. Nadalje, Tower je blizu bizarnog Muzeja prekinutih veza, odnosno Muzeja prekinutih veza u kojem su izloženi predmeti iz cijelog svijeta nakon završetka ljubavne priče.
Beograd biser Srbije
Ono što je nekoć bio glavni grad Jugoslavije jedan je od najsloženijih gradova u regiji Balkana. Beograd, naime, ima poseban šarm. Bit će to zbog mješavine kultura Istoka i Zapada koje su oblikovale njegov karakter, bit će to zbog položaja na ušću Dunava u Savu, bit će to zbog arhitektonske slojevitosti čas veličanstvene, čas dekadentne, Glavni grad Srbije nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Zapravo, lutajući ovim gradom s 1.200.000 stanovnika, pogled prije svega privlači mješavina secesijskih zgrada i armiranobetonskih nebodera u sovjetskom brutalističkom stilu, velikih prometnih avenija i uskih ulica prošlih vremena, te mnogo mladih koji tamo žive. Pa ako je uobičajeno polazište za njegovo otkrivanje Trg Republike, glavni, kojim dominiraju Narodno pozorište (1869.) i konjanička statua kneza Mihaila III, otvoreni prostor Terazija je prostor s dizajnerskim buticima i prestižnim hotelom Moskva, dok je Kneza Milhaila duga i vrlo prometna pješačka ulica puna trgovina, barova, restorana, nad kojima se nadvijaju zgrade različitih stilova. Ova ulica također vodi pravo do Kalemegdanskog parka – kojeg Beograđani jako vole – koji se prostire u podnožju Tvrđave, antičke citadele-tvrđave iz rimskog doba s koje se odozgo pruža spektakularan pogled na ušće dvije rijeke.
Atmosfera se ponovo mijenja u staroj boemskoj četvrti Skadarlija, vrlo atraktivnoj za noćni život. Dok istražujete glavni grad, ne smijete propustiti posjetiti Hram Svetog Save, najveću pravoslavnu crkvu na svijetu; u Muzeju Nikole Tesle; i Muzej povijesti Jugoslavije, koji se sastoji od tri muzeja, uključujući Kuću cvijeća s grobom generala Tita.
Gdje spavati u Ljubljani
B&B Hotel Ljubljana Park
Tabor 9. Odličan hotel s 3 zvjezdice 10 minuta hoda od povijesnog centra. To je eko-zeleni hotel francuskog B&B lanca. Na krovu se nalaze 4 košnice za proizvodnju meda. Dvokrevetna već od 53€. hotel-bb.com/en/hotel/ljubljana-park
Gdje jesti
Breg
Breg 20. Pogled na rijeku, neformalna atmosfera. Gurmanska kuhinja temeljena na tradicionalnim jelima s kreativnim detaljima, pripremljena od lokalnih proizvoda. breg-ljubljana.com
INFO: visitljubljana.com/it; slovenija.info/en
Gdje spavati u Zagrebu
Hotel Esplanade Zagreb
Mihanovićeva 1 – U donjem gradu, kod željezničkog kolodvora. Luksuzni hotel otvoren 1925. uz Zelenu potkovu. Art Deco i suvremeni namještaj. Dvokrevetna već od 195€. esplanade.hr
Gdje jesti
Noel
Ulica Popa Dukljanina 1. Otvoren 2016. godine, osvojio je prvu Michelinovu zvjezdicu u povijesti Zagreba 2019. godine. U kuhinji mladi chef Bruno Vokal koji predlaže tradicionalna hrvatska jela s novim stilom. noel.hr
INFO: infozagreb.hr; croatia.hr/en-en
Gde spavati u Beogradu
Zepter Hotel
Terazije br.10 Hotel sa četiri zvjezdice u centru, nedaleko od Piazza della Repubblica. Moderno uređen, dobar restoran i panoramska krovna terasa. Dvokrevetna već od 198 €. hotelzepter.rs
Gdje jesti
Tri šešira
Skadarska 29. Ovo je najstariji restoran u boemskoj četvrti Skadarlija. Otvoren 1864. godine, nudi jela srpske kulinarske tradicije. trisesira.rs
INFO: srbija.travel/en
