Cronodieta, što je to i kako djeluje

Hrana utječe na osobno raspoloženje i dane. To je princip kronodijete, prehrane formulirane polazeći od metabolizma te prirodnih i dnevnih hormonalnih fluktuacija. U osnovi se ne radi o odricanju od određene hrane, već o tome da znate kada je pojesti. «Kronodijeta nema funkciju mršavljenja, već je stvarna promjena stila života u pogledu različitih organa i očuvanja zdravlja. Naravno, smanjenjem volumetrijskog režima prehrane, kronodijeta se može koristiti i za poboljšanje metaboličkih bolesti i postizanje gubitka težine» objašnjava dr. Andrea Righetti, farmaceut, kozmetolog, naturopat, stručnjak za krononutriciju i kronokozmetiku.

Cronodieta, prehrana temeljena na unutarnjem satu

Kronodijeta koju je 1986. razvio Alain Delabos, francuski gerijatar i nutricionist, temelji se na unutarnjem "satu" koji svatko posjeduje i na regulaciji tjelesnih metaboličkih procesa: «Ovaj sat sinkronizira se s cirkadijalnim ritmovima dvadesetih godina -četiri sata, kontrolirano dnevnim kronoritmom, kada sunce sja, i noćnim kronoritmom. Tijekom tog vremena naše tijelo regulira različite biološke i fiziološke procese, poput proizvodnje hormona za funkcije termoregulacije, gladi i sna» objašnjava dr. Righetti.

Dakle, na temelju unutarnjeg ritma može se uspostaviti prehrana koja tijelu daje pravu hranu koja mu je potrebna i prije svega kada je potrebna jer je raspoređena u različitim fazama dana. «Na primjer, kortizol je visok ujutro jer nas priprema za aktivnost, dok je GH, hormon rasta, visok noću jer se tijelo koristi za oporavak.Te su oscilacije važne za održavanje fiziološke ravnoteže tijela i imaju dubok utjecaj na naš životni stil» objašnjava dr. Marco Ciambotta, nutricionist.

Hrana u bilo koje vrijeme: kako funkcionira kronodijeta

Polazeći dakle od ovih aspekata, kronodijeta ne nameće ograničenja u hrani, već savjetuje pravo vrijeme za uzimanje hrane «Ako se uvede u određeno vrijeme ili dio dana, može se pretvoriti u produktivnu prehranu. Nije slučajno da čak i najzdravija i najpristojnija hrana, ako se nepravilno uzima, može postati "antihrana" , stvarajući upalu ili oštećenje sustava» objašnjava dr. Righetti.

Poštujući tijelo u njegovim različitim vremenskim intervalima, prehrana ubrzava procese lučenja melatonina i serotonina: «Tamna čokolada i sušeno voće namirnice su koje sadrže mnogo triptofana, prekursora serotonina, koji se naziva i spokoj, za ovo treba ih konzumirati tijekom dana.S druge strane, mahunarke, bjelančevine i mliječni proizvodi potiču proizvodnju GH, hormona rasta, pa ih je stoga potrebno uzimati navečer zajedno sa svim namirnicama biljnog podrijetla koje sadrže melatonin koji regulira odmor" .

Mediteranska kuhinja neophodna za kronodijetu

Kronodijeta se temelji na svim tipičnim namirnicama mediteranske kuhinje. Sva “obojena” hrana, kako objašnjava dr. Righetti, poput voća i povrća, te ugljikohidrati idealni su za taj dan jer daju antioksidativnu energiju.

Sve što je proteinsko, poput bijelog mesa, masne ribe, mahunarki i baznih tvari, poput bijelog i zelenog povrća, umjesto toga stimulira GH hormon, stoga idealno navečer.

Djeluje li kronodijeta?

Iako, kako ističe dr. Righetti, nema kontraindikacija za ovu strukturu hrane, neki stručnjaci sumnjaju u kronodijetu. «Prije svega moramo zapravo uzeti u obzir da su se ritmovi našeg društva promijenili u usporedbi s prirodnim.Sjetimo se samo tjelesne aktivnosti koja se do prije pedesetak godina provodila ujutro, uglavnom uz fizičke radove u polju, a danas se uglavnom prakticira navečer nakon posla. U tom kontekstu, eliminacija ili smanjenje ugljikohidrata za večeru jedna je od najčešćih pogrešaka» objašnjava dr. Ciambotta.

«Nakon treninga, naime, mišić je vrlo osjetljiv na glukozu jer mora obnoviti zalihe glikogena. Konzumiranje ugljikohidrata u obroku nakon treninga može poboljšati oporavak, prijeći iz kataboličke faze u anaboličku fazu, vratiti hidrataciju i također poboljšati raspoloženje i sitost. Osim što poboljšava kvalitetu sna" .

Ne samo to, već «za neke hormone, kao što su inzulin i glukagon, na oscilacije mnogo više utječe prehrana nego cirkadijalni ritam. Iako je kriobiologija vrlo zanimljiva i korisna u budućnosti za sve više i više informacija o hormonalnim fluktuacijama, međutim pogrešno je povezivati upotrebu određene hrane s dnevnim hormonskim fluktuacijama u cilju mršavljenja» precizira dr. Ciambotta.

Kao što dr. Righetti ističe «kronodijetu ne treba smatrati planom ograničenja kalorija koliko zdravom prehranom i planom prehrane».

Zanimljivi članci...