Znamo da postoji korelacija između hormona i mozga. Ženski i muški hormoni (estrogen i progesteron, testosteron) utječu na razvoj središnjeg živčanog sustava već u prenatalnoj fazi, određujući razlike ovog organa između muškaraca i žena.
Nadalje, postoje mnogi trenuci u životu žene u kojima razine hormona mogu utjecati na rad mozga: žene su vrlo osjetljive, posebno na hormonalne varijacije i postoje različite situacije u kojima se vidi korelacija između hormonalnih promjena i promjena raspoloženja, uključujući pre -menstrualni sindrom, postporođajna depresija i menopauza.
Što je moždana magla, kognitivna magla
Posebno u fazi "prijelaza u menopauzu" koja zapravo traje nekoliko godina, žene počinju osjećati tipične tegobe kao što su valovi vrućine. Uz koje povezuju neurološke simptome kao što su poremećaji spavanja, promjene raspoloženja, poteškoće u koncentraciji i osjećaj zbunjenosti za koje je skovan novi engleski izraz "brain fog" .
Kako se mozak mijenja u menopauzi
Nova istraživanja neuroimaginga pokazuju da se u ovoj fazi života događaju promjene u samoj strukturi mozga, u njegovoj povezanosti, u njegovom energetskom metabolizmu. Nadalje, pretpostavljeno je da se te promjene razlikuju u različitim fazama prijelaza u menopauzu (pre-peri i post-menopauza).
S ove točke gledišta možemo govoriti o suvremenom neurološkom prijelazu u prijelaz hormonalne menopauze.
Čini se da ovi procesi uključuju regije mozga koje nadziru složene kognitivne procese. Nadalje, oni ne ovise samo o starenju, kao što pokazuju usporedne studije s uzorcima muškaraca iste dobi.
Oporavak nakon menopauze
Čini se da se čak i biomarkeri koji se koriste za procjenu cerebralnog metabolizma i anatomskih promjena koje se događaju (na primjer volumen sive tvari) stabiliziraju i oporavljaju nakon menopauze, što ukazuje na svojevrsni mehanizam prilagodbe koji odgovara očuvanju kognitivni učinak.
Alzheimer i menopauza: tko ima veću predispoziciju
Međutim, u ovoj fazi kod žena s predispozicijom za Alzheimerovu bolest, budući da su nositeljice mutacije za apolipoprotein E-4, predisponirajući faktor za bolest, taloženje amiloida-Beta, tipičan znak bolesti, jače je izražen.
Estrogen pomaže mozgu
Odavno je poznato koliko je važno djelovanje estrogena na pojedina područja našeg mozga (kroz interakciju s ⍺ receptorima smještenim u cerebralnom korteksu i s β receptorima parabazalnih jezgri) i kako ta interakcija vodi, putem genomskih i negenomskih mehanizama do regulacije moždanih funkcija.
Hormonska nadomjesna terapija i Alzheimerova bolest
Još uvijek malo znamo i nedostaju nam konačni podaci da bismo razumjeli može li ova radnja uistinu zaštititi od degenerativnih bolesti kao što je demencija općenito i posebno Azheimerova bolest.
Čak su i procjene o korisnosti hormonske nadomjesne terapije u prevenciji ove bolesti imale fluktuirajuće trendove. Starije studije ukazale su na zaštitni učinak terapije, no kasnije studije su pokazale čak i pogoršanje kod starijih žena koje su još uzimale hormone.
Upravo iz tog razloga, kao što se dogodilo s kardiovaskularnim bolestima, postavljena je hipoteza o "razdoblju prozora" , tipičnijem za početak menopauze u kojem terapija može biti zaštitna i istovremeno riješiti najtipičnije simptome ove faze kao što su kao nesanica, posebno za noćna buđenja, depresija i razdražljivost. Ako se umjesto toga uzme u starijoj dobi, to može samo pogoršati situaciju.
Koliko je važan pravilan način života
Stil života je i ovdje temelj, znamo da je prehrana (antioksidansi sadržani prije svega u povrću i masnoćama biljnog podrijetla), tjelesna aktivnost i prije svega rad i rekreacija temelj. Našem mozgu moramo pružiti ugodne senzacije koje proizlaze iz znatiželje i bavljenja stvarima koje volimo i koje su nam strastvene.
Ovo služi za održavanje mozga u dobrom stanju, za opskrbu neurotransmiterima korisnim za održavanje u dobrom radnom stanju.
Tamo gdje su znakovi zahvaćenosti kognitivnih funkcija posebno izraženi, pogotovo ako je kod kuće bilo slučajeva Alzheimerove bolesti i demencije, bolje je kontaktirati stručnjaka koji može uz korištenje specifičnih kognitivnih testova i dijagnostike odgovarajući alati (MRI i PET) za procjenu moguće prisutnosti početnih znakova bolesti i zatim postavljanje moguće terapije.
