Rak dojke i Nobel 2021.-2022.: Inovativna tehnika krojenja i šivanja

Zdravlje i psihologija


Rak dojke. To je zahvaljujući Crispr-Cas9, inovativna tehnika koju je razvio Jennifer Doudna izd Emmanuelle Charpentier - nagrade Nobelova nagrada za kemiju 2021.-2022-, kojim smo danas u mogućnosti manipulirati DNK stanica s iznimnom preciznošću. Mogućnost s kaskadnim pozitivnim učincima, od kojih je jedan borba protiv raka. Zapravo ovom inovativnom metodom znamo nešto više o ulozi gena BRCA 1 i BRCA 2. Ali ima i više, jer će s Crispr-Cas9 u budućnosti biti moguće prikupljati korisne informacije za razvoj nove terapije.

Rak dojke: uloga BRCA gena

Svake godine u Italiji više od 53.000 žena dobije dijagnozu rak dojke. Postoji nekoliko čimbenika u osnovi razvoja ove neoplazme. Dok se neke mogu uređivati putem način života, drugi su prisutni od rođenja i ne mogu se mijenjati ni na koji način. To je slučaj s nekim određenim mutacijama Geni BRCA1 i BRCA2. Kad su prisutni - poznat je slučaj američke glumice Angelina Jolie - vjerojatnije je da će razviti rak dojke i jajnika. Naslijediti ovu vrstu mutacije znači biti skloniji za razvoj bolesti u usporedbi s onima koji nemaju ove mutirane gene. Međutim, to ne mora nužno značiti i sigurnost razvoja tumora.

Nisu sve mutacije iste

Te mutacije, s funkcionalne točke gledišta, dovode do proizvodnje proteina koji imaju sposobnost popraviti oštećenja DNK s mnogo nižom učinkovitošću od onih proizvedenih u odsutnosti mutacije. Međutim, promjena u tim genima ne znači uvijek biti predisponiraniji. Do danas nedostaci BRCA zapravo se mogu podijeliti u 3 kategorije: visoko rizične mutacije, benigne mutacije i mutacije s neizvjesnim značenjem, pa ih je stoga teško protumačiti. Ali upravo u ovom slučaju Crispr-Cas9: budući da mogu selektivno ispraviti svaku pojedinu mutaciju u laboratoriju, nekoliko istraživačkih skupina radi na stvaranju stvarne karta kako bi se utvrdilo zbog kojih mutacija stanica može izgubiti kontrolu i postati tumor, a koje nemaju učinka. Rad u tijeku koji će pomoći onkolozima nakon što se provede test genetska predispozicija, kako bi se utvrdilo smatra li se moguća mutacija više ili manje bezopasnom, pa se prema tome nastavlja prema tome.

Dizajniranje novih terapija

Ali uz ovu aplikaciju, Crispr-Cas9 obećava da će biti korisno u utvrđivanju novih ciljeva na koje će se usmjeriti novi lijekovi protiv raka. Opet je igra vrlo slična. Moći će selektivno isključiti neke gene, istraživači će moći vidjeti učinak ove intervencije na sposobnost bolesti da raste. Identificirao je gen neophodan za rast stanica, koji će biti meta za razvoj nove terapije.

Zanimljivi članci...